Orbán i populizam u Europi

Odmah preko granice s Estonijom, na ruskom teritoriju, stoji vrlo vidljiv znak s jednostavnom izjavom „Rusija ne poznaje granice“, karakteristično rusko samodopadno hvalisavo hvalisanje namijenjeno zastrašivanju manje nacije koja je čvrsto stajala uz Ukrajinu u njezinom trenutnom ratu s Rusijom; ratu kojim je Rusija jasno dala do znanja da ne poštuje granice suverenih nacija. To je upozorenje svakoj naciji u njezinoj blizini – baltičkim državama, Finskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Kazahstanu, Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji. ... Više Orbán i populizam u Europi

Financiranje rata otpora 2022.-2024

Nekoliko članova Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država (SAD) protivi se ideji da Ukrajina treba njihovu podršku u ratu otpora protiv Rusije, tvrdeći, navodno, da je do sada osigurano dovoljno, da bi proračunski prioriteti trebali biti usmjereni negdje drugdje, dok istovremeno ponavljaju narativ, bez opravdanja, da je raspodjela pomoći Ukrajini loše upravljana i da je u tom procesu mnogo toga uzalud potrošeno. Argumenti su neiskreni, ništa više od izmišljenih političkih izjava koje pokazuju duboko neznanje o globalnim posljedicama njihove predložene neaktivnosti. ... Više Financiranje rata otpora 2022.-2024.

Putin, Latinska Amerika, hibridni rat i granica SAD-a

Za one koji misle da Rusija Vladimira Putina i njegov rat u Ukrajini imaju malo veze s domaćom situacijom u Sjedinjenim Državama (SAD) i koji slično tome ne obraćaju puno pažnje na utjecaj koji njegov režim ima na Bliskom istoku, u Africi i Latinskoj Americi jer se čini da nema velike važnosti za njih same ili za svijet općenito, vrijeme je da preispitaju svoju odluku. Od kraja Drugog svjetskog rata Rusija je u stanju sukoba sa SAD-om, boreći se za globalnu prednost i vojno i geopolitički. Raspad Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) 1991. godine privremeno je zaustavio taj sukob sve do Putinovog dolaska na vlast 2000. godine. Uslijedilo je ponovno uspostavljanje autoritarnog režima s namjerom ponovnog stvaranja neke kopije ruskog carstva iz prošlosti. U tom procesu, Putin je stekao reputaciju optuženog međunarodnog kriminalca i svijetu pokazao svoje nepoštivanje vladavine prava i ljudske dobrobiti. Putinovo ponašanje na svjetskoj sceni svelo se na niz zločina počinjenih u njegovoj vlastitoj Rusiji, Republici Čečeniji te narodima Gruzije, Sirije, a sada i Ukrajine. ... Više Putin, Latinska Amerika, hibridni rat i granica SAD-a

Domaći Putin (2. dio)

Percepcija uspješnosti totalitarnog režima u potpunosti se usredotočuje na njegovog vođu. Pripisivanje uspjeha i neuspjeha u konačnici pronalazi put do tog vođe kako bi se pružila određena procjena o tome jesu li troškovi podložnosti bili vrijedni nužne žrtve individualnih i društvenih sloboda. Uz dovoljno vremena, dok se te osobine akumuliraju na bilanci povijesti, donosi se odluka, izvana i iznutra, smiješi li se povijest tom vođi i, shodno tome, dotičnoj suučesničkoj naciji ili se okreće s gađenjem. Izvana, Vladimir Putinova Rusija sada je od strane većine nacija priznata kao ratoborna i prijeteća, lišena čovječnosti i nepouzdana. Iznutra, sa svojom trenutnom putanjom, osuđena je na propalu državu, kontaminiranu urođenom i inherentnom korupcijom i nesposobnu adekvatno pružiti osnovne usluge potrebne za nekoliko svojih prostranih teritorija. Nakon više od 20 godina, Putinovo vodstvo osramotilo je Rusiju i njezin narod te ekonomske okolnosti koje će nastaviti proganjati zemlju u sljedećim generacijama. Vrijeme je da se Putinova Rusija pogleda iznutra. ... Više Domaći Putin (2. dio)

Domaći Putin (1. dio)

Tijekom proteklog stoljeća, ruski su se vođe, osim jednog, nastojali predstaviti vlastitoj vladi i narodu time koliko su dobro vodili sukob sa Zapadom. Drugim riječima, ostali su odani ideji da je vojna i globalna teritorijalna dominacija nad Sjedinjenim Državama (SAD) bila najvažnija u njihovoj percepciji pogrešne i grubo precijenjene utrke za vrh koja je prečesto ostavljala iza sebe dobrobit svog naroda. Autoritarno vodstvo pod krinkom sovjetske komunističke države s fokusom na rast vojno-industrijske moći konačno je uzrokovalo ekonomski pad njihovog režima i, s njim, raspad Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika. Učinit će isto u ovom stoljeću. ... Više Domaći Putin (1. dio)

Putinovi planovi za carstvo nasuprot Putinovom strahu od zadiranja NATO-a

Tijekom protekle godine pojavio se niz eseja o postupcima Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u poticanju odluke Vladimira Putina da napadne Ukrajinu, suverenu naciju, u pokušaju preuzimanja njezine vlade s očitim ciljem sprječavanja njezine asimilacije unutar NATO-a. U biti, postupno i namjerno zadiranje u Rusiju bila je srž problema. Putinov deklarirani cilj, međutim, bio je denacificirati i demilitarizirati Ukrajinu jer ju je vidio kao prijetnju Rusiji i svim etničkim Rusima u Ukrajini. Još uvijek nismo vidjeli lucidan argument koji opravdava optužbu i naknadne postupke, a koji ne bi osramotio njegov režim i Rusiju pred većinom svijeta. ... Više Putinovi planovi o carstvu naspram Putinovog straha od zadiranja NATO-a

Lukašenko protiv Bjelorusije

Aleksandar Lukašenko, diktator Bjelorusije i naizgled ponosan na to, došao je na vlast kao njezin prvi predsjednik 1994. nakon raspada Sovjetskog Saveza tri godine ranije. Kao pravi sljedbenik starog sovjetskog režima, zadržao je državno vlasništvo nad glavnim industrijama i stekao moć raspuštanja parlamenta, postupno učvršćujući svoju vrlo centraliziranu vlast do 1996. Ruskom jeziku dan je status jednak bjeloruskom, a prethodno uspostavljene ekonomske veze s Rusijom ojačane su kada su dvije zemlje 1996. formirale Commonwealth. Potonji se razvio u Saveznu državu Rusije i Bjelorusije potpisivanjem ugovora 1999. Ova Savezna država formalizirala je integraciju njihovih gospodarstava, kojoj su dodane i njihove obavještajne agencije i obrana. Bjelorusija, puno slabija od njih dvije, očito bi u aranžmanu dobila i financijsku i vojnu sigurnost. Međutim, proces nije bio gladak za Lukašenka. ... Više Lukašenko protiv Bjelorusije