Vladimir Putin i brdo na kojem želi umrijeti

Je li Vladimir Putin sposoban suočiti se s rastućom zabrinutošću zbog stanja u Rusiji uzrokovanog njegovim ratom u Ukrajini? Njegova sklonost sukobima dominirala je politikom tijekom većeg dijela njegovih 25 godina na čelu, počevši od rata u Čečeniji (1999. – 2009.), preko upada u Gruziju (2008.), rata u Donbasu (2014. – 2022.), sirijskog građanskog rata (2015. – 2024.), do invazije na Ukrajinu (2022. – danas). Strategija je održala Putinovu verziju povijesnog ruskog etosa „snažnog čovjeka“ na čelu ruske sudbine, onog u kojem sigurnost nacije dolazi na štetu individualne slobode. U tom procesu, Putin je sebi osigurao moć koju su nekada posjedovali njegovi carski preci, ali sada uz dodatnu korist mnogo sofisticiranijeg aparata unutarnje sigurnosti. Problem s kojim se suočava u ovom trenutku je zid na koji je naišao i vojno i ekonomski. Pitanje s kojim se Rusi sada suočavaju mora se vrtjeti oko toga je li Putin mentalno sposoban prevladati vlastite nedostatke kako bi spasio zemlju od propasti. ... Više Vladimir Putin i brdo na kojem ga privlači da umre

Koreografija trenutnih "mirovnih pregovora" između Ukrajine, Rusije i SAD-a

Drugi krug trilateralnih mirovnih pregovora održan je u Abu Dhabiju 4. i 5. veljače 2026., nakon početnih razgovora koji su se održali 23. i 24. siječnja 2026. Trumpova administracija je 29. siječnja najavila jednotjedni prekid vatre, postignut uz posredovanje SAD-a, koji je posebno poštedio energetsku infrastrukturu, a stupio bi na snagu prije ovog drugog kruga razgovora u vrijeme kada su zimske temperature dramatično pale. Međutim, Moskva je prema tumačenju primirja dala najviše četiri dana i uključivala bi samo Kijev, dok je Ukrajina, čini se, bila dužna uzeti u obzir cijelu Rusiju. U noći s 2. na 3. veljače, Rusija je lansirala više od 450 dronova i više od 70 projektila, od kojih su 32 bili balistički projektili, posebno ciljajući energetska postrojenja na 27 lokacija u najmanje šest regija Ukrajine, prekidajući vodoopskrbu, struju i grijanje. Više od 1170 stambenih zgrada samo u Kijevu izgubilo je toplinu kada su vanjske temperature pale na -20°C. Sljedeće noći dogodio se sličan napad u kojem su oštećene stambene zgrade i škole, a nekoliko je ljudi poginulo. Činjenica da su ovi napadi najavili drugi krug „mirovnih pregovora“ govori o Vladimiru Putinu i njegovom ignoriranju pokušaja pronalaska rješenja za rat u kojem on i njegovi kolege iz Kremlja nastavljaju ponavljati ratne zločine koji su kumulativno doveli do poziva na genocid. ... Više Koreografija trenutnih „mirovnih pregovora“ između Ukrajine, Rusije i SAD-a

Od Moldavije do Krima leži neizvjesna budućnost za Rusiju

Promjenjiva situacija postoji duž obale Ukrajine, Moldavije, njezinog susjeda na zapadu, i Krima na istoku. Više prijeti nesvjesnom ruskom uljezu nego narodima kojima je prijetila.

Rusija je pojačala svoj zračni napad na glavni ukrajinski obalni grad i morsku luku, Odesu, počevši od prosinca 2025. i nastavljajući u 2026. Grad ima znatnu stratešku vrijednost kao glavni ukrajinski prometni put za vanjsku trgovinu, koji čini 65% njezina uvoza i izvoza. Njegove željezničke veze, pak, protežu se na nacionalnoj razini kako bi se osigurala učinkovita koncentracija robe za izvoz i brza distribucija uvoznih potreba. Na svoj uobičajeni način, Rusija je uništila stambene zgrade, bolnice, električne i toplinske trafostanice, vodoopskrbu i mostove, što je do sada rezultiralo s više od 60 žrtava, uz dugotrajne nestanke struje i izloženost ekstremnoj hladnoći tekuće zime. ... Više Od Moldavije do Krima leži neizvjesna budućnost za Rusiju

Kad retorika zasjeni stvarnost ruskog rata, 
drugi dio: Neuhvatljivo „oklopno“ sigurnosno jamstvo

Izraz „jamstvo sigurnosti“ donosi osjećaj utjehe koji ranjivoj naciji pružaju druge nacije jamstvima da će se značajna sila primijeniti na agresora koji prijeti njezinoj dobrobiti. Kada ranjiva nacija ne postane članica skupine poput NATO-a čija povelja izričito definira obveze svih članica da interveniraju na očekivani način, takva „jamstva sigurnosti“ s vremenom postaju predmet rasprave ili, još gore, neugodnost. ... Više Kada retorika zamagljuje stvarnost ruskog rata Drugi dio: Neuhvatljivo „oklopno“ jamstvo sigurnosti

Kad retorika zamagljuje stvarnost ruskog rata, 
prvi dio: Podcjenjivanje

Lako je razumjeti kako trenutna američka klaunarija, jasno manifestirana za pregovaračkim stolom, može nekoga učiniti duboko ciničnim prema diplomaciji kada se vidi da je usmjerena na korist agresora i vanjskog pregovarača, a ne žrtve agresije i njezinog susjeda, Europe koji ga podržava. Priroda predloženog rješenja za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine čini se samo da sprječava neizbježan nastavak neprijateljstva s obzirom na povijesnu nepouzdanost sigurnosnih jamstava, posebno kada je riječ o Rusiji. Paralele se vide s nedavnim neuspjehom Trumpove administracije u trgovinskim sporazumima s Kinom u divljoj potrazi za dogovorima u nedostatku promišljenijih dugoročnih koristi. ... Više Kada retorika zasjeni stvarnost ruskog rata Prvi dio: Podcjenjivanje

Zima dolazi u Moskvu

Četvrta godina rata bliži se kraju i dok je agresorska nacija iskusila relativno malo fizičke traume povezane s ovim sukobom, okolnosti su se u tekućoj godini dovoljno promijenile da ugroze opstanak Ruske Federacije (RF). Međutim, za Vladimira Putina nije toliko važno raspoloženje stanovnika unutar širokog opsega RF koliko onih koji žive u Moskvi. Ruski glavni grad je pod prijetnjom, ne samo zbog nametnutih međunarodnih ekonomskih sankcija, rastućeg financijskog pritiska i ratnog umora, već i zbog izravnijih elemenata koji će potkopati i civilni život i autoritet Kremlja. I možda je vrijeme da američki mediji obrate više pozornosti na brojne ranjivosti Rusije dok razmišlja o završetku rata. ... Više Zima dolazi u Moskvu

Ukrajina je europski čekić

U interesu je Europe preusmjeriti pozornost Vladimira Putina s njegove višestruke sheme hibridnog ratovanja osmišljene da zastraši europske nacije zbog njihove podrške Ukrajini. To se može postići otvorenom prijetnjom ruskom utjecaju na ukrajinske teritorije koje je okupirala, posebno Krim. Ukrajina je u otvorenom sukobu s Rusijom već više od 3,5 godine i pokazala je svoju vojnu sposobnost da nanese ogromnu štetu ruskom osvajaču. Europa stoga ima svoj čekić za odmazdu ako ga odluči učinkovito upotrijebiti. Sredstvo za postizanje tog cilja leži u opskrbi Ukrajine potrebnim streljivom dovoljnim za izolaciju Krimskog poluotoka i prisiljavanje na predaju svih preostalih ruskih snaga koje više nisu u mogućnosti evakuirati teritorij. Ruski gubitak Krima bio bi prvi korak u ponovnom preuzimanju preostalih teritorija i dovođenju do sloma Putinova režima zbog neuspjeha u ostvarenju cilja pokoravanja Ukrajine, dok je pritom zanemarivao dobrobit vlastitog naroda. ... Više Ukrajina je europski čekić

Putinov 'kraj dana'

Sve predvidljive prednosti koje je Rusija imala od svoje nesretne invazije na Ukrajinu 2022. godine nestaju ubrzanim tempom. Iluzija o njezinoj vojnoj snazi ​​s neograničenom ljudskom snagom i tehnološkim mogućnostima trebala je početi izazivati ​​sumnje ubrzo nakon početka rata kada se suočila sa stvarnošću dviju ukrajinskih protuofenziva u drugom dijelu 2022. Više o tekućem ratu reći ćemo odmah u nastavku, ali za Vladimira Putina vojni neuspjeh nije njegov najgori problem. To je ono što ga čeka u posljednjem tromjesečju 2025. Sudbina koja podsjeća na pad Ruskog Carstva 1917. i raspad Sovjetskog Saveza 1991. visi o koncu pred njim i na kraju bi despota i svu njegovu ružnoću mogla dovesti do sramotnog kraja. ... Više Putinov 'Kraj dana'

Smanjenje Rusije: Ukrajinska prekogranična ofenziva

Unutar svojih granica, Ukrajina se suočava s ruskim vojnim snagama na istoku i jugoistoku, a inače brani svoje civile diljem zemlje od ruskih zračnih napada na svoje gradove. Rat Vladimira Putina prvenstveno se sažeo u dvije neposredne strategije: 1. zauzimanje i držanje teritorija, posebno u Donbasu, kako bi se u potpunosti okupirale neke od oblasti na istočnim teritorijima, i 2. teroriziranje ukrajinskih građana kako bi se oslabila njihova odlučnost i molilo za mir. Tijekom protekle 3,5 godine, Ukrajina je, uz podršku preko 40 zemalja diljem svijeta, odoljela ruskom napadu na svoj suverenitet i svoj narod s otpornošću koja se obično pripisuje mnogo većoj naciji. To je uspjela ne samo hrabrošću očitovanom u borbi, već i lukavošću, inovativnošću i izvanrednom smjelošću u izvršenju. Dok je Putin usmjerio svoje napore na neselektivno uništavanje civilnog života i infrastrukture te namjerno žrtvovanje ruskih trupa za ograničenu teritorijalnu dobit, Ukrajina je poduzela vrlo strateški takt potkopavanja njegove ratne industrije i novca koji je podržava. ... Više Svođenje Rusije na dno: Ukrajinska prekogranična ofenziva

Zabrinutost zbog ulaska Ukrajine u NATO

I SAD i NATO pokazali su znatnu suzdržanost u podršci Ukrajini protiv ruske invazije svojim vrlo odmjerenim i postupnim naoružanjem, uspjevši samo produžiti sukob i nastaviti patnju ukrajinskog civilnog stanovništva. Razlozi za to usredotočeni su na strah od eskalacije i percepciju da bi bili uvučeni u izravno vojno sudjelovanje protiv Rusije u onome što bi postao svjetski rat. Ovaj kontinuirani strah od sukoba s Rusijom među nekoliko zemalja članica NATO-a ne samo da je spriječio konsenzus o ulasku Ukrajine u NATO, već je omogućio Rusiji da se ponaša kao odmetnuti entitet, počinivši brojne zločine u izravnom kršenju međunarodnih normi i otkrivajući slabost Ujedinjenih naroda. ... Više Tjeskoba zbog ulaska Ukrajine u NATO