Etnički animozitet unutar Ruske Federacije prema Kremlju

„Zapamtite moje riječi: Rusija će nestati kada izađe ukrajinsko sunce“ – Džohar Dudajev, revolucionarni vođa i predsjednik Čečenske Republike Ičkerije (1991.-1996.)

Džohar Dudajev ubijen je u travnju 1996. ruskim raketnim napadom usmjerenim na njegovo mjesto boravka. Četiri mjeseca kasnije, Prvi čečenski rat (1994. – 1996.) završio je potpisivanjem Hasavjurtskog sporazuma, nakon što su čečenski borci protjerali ruske trupe iz svog glavnog grada Groznog. Čečenija je bila prva republika koja se sukobila s Kremljom nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Čečeni su odbili ostati dio države koja ih je dugo tlačila. Pod carskom i sovjetskom vlašću, masovne deportacije i represija narušile su njihovu domovinu i etnički identitet u nadi da će se suzbiti oživljavanje bilo kakvog nacionalističkog osjećaja. Godine 1999. brutalna vojna kampanja koju je pokrenuo tadašnji premijer Vladimir Putin uništila je čečenske nade za suverenitet u Drugom čečenskom ratu (1999. – 2009.). Grozni je sravnio sa zemljom neselektivnim zračnim bombardiranjem, napadima balističkim raketama i kontinuiranom topničkom opsadom glavnog grada, ubivši oko 8000 civila. Kampanja je ojačala Putinovu poziciju u Moskvi, pomažući osigurati njegov uspon putem naroda do praktički neospornog predsjedništva. ... Više Etnička netrpeljivost unutar Ruske Federacije prema Kremlju

Došlo je vrijeme za odluku u Ukrajini

Od samog početka pa sve do nedavno, u Ukrajini se vodi asimetrični rat. Potaknuo je izvanredne inovacije sa strane Ukrajine, ali je također spriječio njezinu vojsku da provodi svoje ratne napore s istim strateškim opcijama i prednostima koje su bile dostupne ruskom osvajaču. Obrambeno oružje osigurano je rano u tijeku rata i korišteno je s velikim učinkom kako bi se Rusi odbili od većeg dijela njihovih početnih teritorijalnih dobitaka. ... Više Došlo je vrijeme za odlučnost u Ukrajini

Koja je dobit od angažmana u ovom ratu?

Uzroci rata često se svode na složen niz okolnosti, pogrešnih procjena i namjera različitog prioriteta, od kojih neke iznose oni s određenim predrasudama u nadi da će ublažiti krivnju. Pa ipak, ponekad se počinitelj može dovoljno izdvojiti da opravda punu mjeru prezira koja se može priuštiti. To je sudbina Vladimira Putina i Rusije zbog njezine poslušnosti. Teret ratne krivnje je strašna stvar jer osuda koja dolazi s njim nosi cijenu, ne samo ekonomsku, već i onu koja zahtijeva moralno preispitivanje unutar nacionalne savjesti. Mjera u kojoj se to ostvaruje ovisi o stupnju u kojem se krivnja baca na vođe i stupnju u kojem ih je stanovništvo osnažilo, bez obzira na okolnosti. ... Više Koja je dobit angažmanom u ovom ratu?