Vladimir Putin i brdo na kojem želi umrijeti

Da li je Vladimir Putin sposoban da se suoči sa rastućom zabrinutošću zbog stanja u Rusiji, izazvanom njegovim ratom u Ukrajini? Njegova sklonost ka sukobima dominirala je politikom tokom većeg dijela njegovih 25 godina na čelu, počevši od rata u Čečeniji (1999. – 2009.), preko upada u Gruziju (2008.), rata u Donbasu (2014. – 2022.), sirijskog građanskog rata (2015. – 2024.), do invazije na Ukrajinu (2022. – danas). Strategija je održala Putinovu verziju historijskog ruskog etosa "snažnog čovjeka" na čelu ruske sudbine, onog u kojem sigurnost nacije dolazi na štetu individualne slobode. U tom procesu, Putin je sebi osigurao moć koju su nekada posjedovali njegovi carski preci, ali sada uz dodatnu korist mnogo sofisticiranijeg aparata unutrašnje sigurnosti. Problem s kojim se suočava u ovom trenutku je zid na koji je naišao i vojno i ekonomski. Pitanje s kojim se Rusi sada suočavaju mora se vrtjeti oko toga da li je Putin mentalno sposoban da prevaziđe vlastite nedostatke kako bi spasio zemlju od propasti. ... Više Vladimir Putin i brdo na kojem je privučen da umre

Koreografija trenutnih "mirovnih pregovora" između Ukrajine, Rusije i SAD-a

Druga runda trilateralnih mirovnih pregovora održana je u Abu Dhabiju 4. i 5. februara 2026. godine, nakon početnih razgovora koji su se održali 23. i 24. januara 2026. godine. Sedmicu dana dugo primirje, dogovoreno uz posredovanje SAD-a, koje je posebno poštedjelo energetsku infrastrukturu, objavila je Trumpova administracija 29. januara, a stupilo bi na snagu prije ove druge runde razgovora u vrijeme kada su zimske temperature dramatično pale. Međutim, Moskva je prema tumačenju primirja dala najviše četiri dana i da bi uključivalo samo Kijev, dok je Ukrajina, čini se, bila obavezna da uzme u obzir cijelu Rusiju. Kao što je i bilo uobičajeno, tokom noći između 2. i 3. februara, Rusija je lansirala više od 450 dronova i više od 70 raketa, od kojih su 32 bile balističke rakete, ciljajući posebno energetska postrojenja na 27 lokacija u najmanje šest regija Ukrajine, što je poremetilo vodosnabdijevanje, struju i grijanje. Više od 1.170 stambenih zgrada samo u Kijevu izgubilo je grijanje kada su vanjske temperature pale na -20 stepeni Celzijusa. Sljedeće noći dogodio se sličan napad u kojem su oštećene stambene zgrade i škole, a nekoliko ljudi je poginulo. Činjenica da su ovi napadi najavili drugu rundu "mirovnih pregovora" govori o Vladimiru Putinu ignorisanju pokušaja da se pronađe rješenje za rat u kojem on i njegove kolege iz Kremlja nastavljaju da čine ratne zločine koji su kumulativno prerasli u pozive na genocid. ... Više Koreografija trenutnih "mirovnih pregovora" između Ukrajine, Rusije i SAD-a

Od Moldavije do Krima leži neizvjesna budućnost za Rusiju

Promjenjiva situacija postoji duž obale Ukrajine, Moldavije, njenog susjeda na zapadu, i Krima na istoku. To više prijeti nesvjesnom ruskom uljezu nego nacijama kojima je prijetilo.

Rusija je eskalirala svoj zračni napad na glavni ukrajinski obalni grad i morsku luku, Odesu, počevši od decembra 2025. godine i nastavljajući u 2026. godini. Grad ima značajnu stratešku vrijednost kao glavni ukrajinski prometni put za vanjsku trgovinu, koji čini 65% njenog uvoza i izvoza. Njegove željezničke veze, zauzvrat, protežu se na nacionalnom nivou kako bi se osigurala efikasna koncentracija robe za izvoz i brza distribucija uvoznih potreba. Na svoj uobičajeni način, Rusija je uništila stambene zgrade, bolnice, električne i toplinske trafostanice, vodovodne sisteme i mostove, što je do sada rezultiralo s više od 60 žrtava, uz dugotrajne nestanke struje i izloženost ekstremnoj hladnoći tekuće zime. ... Više Od Moldavije do Krima leži neizvjesna budućnost za Rusiju

Kada retorika zamagljuje stvarnost ruskog rata, 
drugi dio: Neuhvatljiva „oklopna“ garancija sigurnosti

Termin „sigurnosna garancija“ sa sobom donosi osjećaj utjehe koji ranjivoj naciji pružaju druge nacije uvjeravanjem da će značajna sila biti korištena protiv agresora koji prijeti njenoj dobrobiti. Kada ranjiva nacija ne postane članica grupe poput NATO-a čija povelja izričito definira obaveze svih članica da intervenišu na očekivani način, takve „sigurnosne garancije“ vremenom postaju predmet rasprave, ili još gore, neugodnost. ... Više Kada retorika zamagljuje stvarnost ruskog rata Drugi dio: Neuhvatljiva „oklopna“ sigurnosna garancija

Kada retorika zamagljuje stvarnost ruskog rata - 
Prvi dio: Potcjenjivanje

Lako je razumjeti kako trenutna američka klaunarija, jasno manifestirana za pregovaračkim stolom, može nekoga učiniti duboko ciničnim prema diplomatiji kada se vidi da je usmjerena na korist agresora i vanjskog pregovarača, a ne žrtve agresije i njenog podržavajućeg susjeda, Evrope. Priroda predloženog rješenja za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine čini se da samo sprječava neizbježan nastavak neprijateljstva s obzirom na historijsku nepouzdanost sigurnosnih garancija, posebno kada je u pitanju Rusija. Paralele se vide s nedavnim neuspjehom Trumpove administracije u trgovinskim sporazumima s Kinom u divljoj potrazi za dogovorima u nedostatku promišljenijih dugoročnih koristi. ... Više Kada retorika zamagljuje stvarnost ruskog rata Prvi dio: Potcjenjivanje

Zima stiže u Moskvu

Četvrta godina rata se bliži kraju i dok je agresorska nacija iskusila relativno malo fizičke traume povezane s ovim sukobom, okolnosti su se u tekućoj godini dovoljno promijenile da ugroze opstanak Ruske Federacije (RF). Međutim, za Vladimira Putina nije toliko važno raspoloženje stanovnika unutar šireg opsega RF koliko onih koji žive u Moskvi. Ruska prijestolnica je pod prijetnjom, i to ne samo zbog nametnutih međunarodnih ekonomskih sankcija, rastućeg finansijskog pritiska i ratnog umora, već i zbog direktnijih elemenata koji će potkopati i civilni život i autoritet Kremlja. I možda je vrijeme da američki mediji obrate više pažnje na brojne ranjivosti Rusije dok razmatra kraj rata. ... Više Zima dolazi u Moskvu

Ukrajina je čekić Evrope

U interesu je Evrope da preusmjeri pažnju Vladimira Putina sa njegove višestruke sheme hibridnog ratovanja osmišljene da zastraši evropske nacije zbog njihove podrške Ukrajini. To se može postići otvorenom prijetnjom ruskom kontroli nad ukrajinskim teritorijama koje je okupirala, posebno Krimom. Ukrajina je u otvorenom sukobu s Rusijom već više od 3,5 godine i pokazala je svoju vojnu sposobnost da nanese ogromnu štetu ruskom osvajaču. Stoga Evropa ima svoj čekić za odmazdu ukoliko odluči da ga iskoristi s dobrim efektom. Sredstvo za postizanje ovog cilja leži u snabdijevanju Ukrajine potrebnom municijom dovoljnom da izoluje Krimsko poluostrvo i prisili na predaju sve preostale ruske snage koje više nisu u stanju da evakuišu teritoriju. Gubitak Krima od strane Rusije bio bi prvi korak u ponovnom preuzimanju preostalih teritorija i dovođenju do kolapsa Putinovog režima zbog njegovog neuspjeha da ostvari svoj cilj pokoravanja Ukrajine, dok je pritom zanemario dobrobit vlastitog naroda. ... Više Ukrajina je evropski čekić

Putinov "kraj dana"

Sve predvidljive prednosti koje je Rusija imala od svoje zlosretne invazije na Ukrajinu 2022. godine nestaju ubrzanom brzinom. Iluzija o njenoj vojnoj snazi, neograničenoj ljudskoj snazi ​​i tehnološkim mogućnostima, trebala je početi izazivati ​​sumnje ubrzo nakon početka rata, kada se suočila sa stvarnošću dvije ukrajinske kontraofanzive u drugom dijelu 2022. godine. Više o tekućem ratu možemo reći odmah u nastavku, ali za Vladimira Putina vojni neuspjeh nije njegov najgori problem. To je ono što ga čeka u posljednjem kvartalu 2025. Sudbina koja podsjeća na pad Ruskog carstva 1917. i raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine visi pred njim i na kraju bi mogla despota i svu njegovu ružnoću odvesti u sramotan kraj. ... Više Putinov 'Kraj dana'

Svođenje Rusije na minimum: Ukrajinska prekogranična ofanziva

Unutar svojih granica, Ukrajina se suočava s ruskim vojnim snagama na istoku i jugoistoku, a inače brani svoje civile širom zemlje od ruskih zračnih napada na njene gradove. Rat Vladimira Putina se prvenstveno sažeo u dvije neposredne strategije: 1. zauzimanje i držanje teritorije, posebno u Donbasu, kako bi se u potpunosti okupirale neke od oblasti na istočnim teritorijama, i 2. teroriziranje ukrajinskih građana kako bi se oslabila njihova odlučnost i molilo za mir. U protekle 3,5 godine, Ukrajina je, uz podršku preko 40 zemalja širom svijeta, odoljela ruskom napadu na svoj suverenitet i svoj narod s vrstom otpornosti koja se obično pripisuje mnogo većoj naciji. To je uspjela ne samo hrabrošću manifestiranom u borbi, već i lukavstvom, inovativnošću i izuzetnom smjelošću u izvršenju. Dok je Putin usmjerio svoje napore na neselektivno uništavanje civilnog života i infrastrukture i namjerno žrtvovanje ruskih trupa za ograničenu teritorijalnu dobit, Ukrajina je poduzela visoko strateški takt potkopavanja njegove ratne industrije i novca koji je podržava. ... Više Svođenje Rusije na minimum: Ukrajinska prekogranična ofanziva

Anksioznost zbog ulaska Ukrajine u NATO

I SAD i NATO pokazali su znatnu suzdržanost u podršci Ukrajini protiv ruske invazije svojim vrlo odmjerenim i postepenim naoružanjem, uspjevši samo u produženju sukoba i nastavku patnje civilnog stanovništva Ukrajine. Razlozi za to su se usmjeravali na strah od eskalacije i percepciju da bi bili uvučeni u direktno vojno učešće protiv Rusije u onome što bi postao svjetski rat. Ovaj kontinuirani strah od sukoba s Rusijom među nekoliko zemalja članica NATO-a ne samo da je spriječio konsenzus o prijemu Ukrajine u NATO, već je omogućio Rusiji da se ponaša kao odmetnuti entitet, počinivši brojne zločine u direktnom kršenju međunarodnih normi i otkrivajući slabost Ujedinjenih nacija. ... Više Anksioznost zbog ulaska Ukrajine u NATO