Etnička netrpeljivost unutar Ruske Federacije prema Kremlju

„Zapamtite moje riječi: Rusija će nestati kada ukrajinsko sunce izađe“ – Džohar Dudajev, revolucionarni vođa i predsjednik Čečenske Republike Ičkerije (1991-1996)

Džohar Dudajev je ubijen u aprilu 1996. godine u ruskom raketnom napadu usmjerenom na njegovo mjesto boravka. Četiri mjeseca kasnije, Prvi čečenski rat (1994–1996) završen je potpisivanjem Hasavjurtskog sporazuma, nakon što su čečenski borci protjerali ruske trupe iz svog glavnog grada, Groznog. Čečenija je bila prva republika koja se sukobila s Kremljom nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Čečeni su odbili ostati dio države koja ih je dugo ugnjetavala. Pod carskom i sovjetskom vlašću, masovne deportacije i represija narušile su njihovu domovinu i etnički identitet u nadi da će se suzbiti oživljavanje bilo kakvog nacionalističkog osjećaja. Godine 1999., brutalna vojna kampanja koju je pokrenuo tadašnji premijer Vladimir Putin uništila je čečenske nade za suverenitet u Drugom čečenskom ratu (1999-2009). Grozni je sravnio sa zemljom neselektivnim zračnim bombardiranjem, napadima balističkim raketama i kontinuiranom artiljerijskom opsadom glavnog grada, ubivši oko 8.000 civila. Kampanja je ojačala Putinovu poziciju u Moskvi, pomažući u osiguravanju njegovog uspona putem naroda do praktično neospornog predsjedništva. ... Više Etnička netrpeljivost unutar Ruske Federacije prema Kremlju

Došlo je vrijeme za odlučnost u Ukrajini

Od svog početka pa sve do nedavno, u Ukrajini se vodi asimetrični rat. On je izazvao izuzetne inovacije sa strane Ukrajine, ali je također spriječio njenu vojsku da vodi svoje ratne napore s istim strateškim opcijama i prednostima koje su bile dostupne ruskom osvajaču. Odbrambeno oružje je obezbijeđeno rano u toku rata i korišteno je s velikim efektom da odbije Ruse od velikog dijela njihovih početnih teritorijalnih dobitaka. ... Više Došlo je vrijeme za odlučnost u Ukrajini

Kakva je dobit od učešća u ovom ratu?

Uzroci rata često se svode na složen niz okolnosti, pogrešnih procjena i namjera različitog prioriteta, od kojih neke iznose oni s određenim predrasudama u nadi da će ublažiti krivicu. Ipak, ponekad se počinilac može dovoljno izdvojiti da opravda punu mjeru prezira koja se može priuštiti. To je sudbina Vladimira Putina i Rusije zbog njenog povinovanja. Teret ratne krivice je strašna stvar jer osuda koja dolazi s njim nosi cijenu, ne samo ekonomsku, već i onu koja zahtijeva moralno preispitivanje unutar nacionalne svijesti. Stepen u kojem se to ostvaruje zavisi od stepena u kojem se krivica baca na vođe i stepena u kojem ih je stanovništvo osnažilo, bez obzira na okolnosti. ... Više Šta se dobija angažovanjem u ovom ratu?